Close

+387 63 751 107 bozidar.mihajlovic@letsdoit.ba

Archive for month: November, 2015

Moli za čovječanstvo
by

Moli za čovječanstvo

Probudila sam se jutros duboko uznemirena vijestima iz  Pariza, ali još više začuđena pažnjom koju su one dobile na društvenim mrežama. Razumijem da je Pariz  voljeni i poznati grad za mnogo ljudi, ali me muči to što  je Bejrut, grad u kojem je je moj otac odrastao, dobio tako malo pažnje nakon užasnih bombaških napada samo dva dana ranije. Takođe sam zabrinuta što je Bagdad, mjesto sa kojim nemam apsolutno nikakve veze, dobio još manje pažnje nakon  besmislenog bombardovanja koje se tamo dogodilo prošle sedmice. Najgore od svega, shvatila sam da je razumijevanje izbjegličke krize iskrivljeno i pojednostavljeno. Ako ste pratili putovanja ljudi  koji napuštaju svoje domove širom svijeta u ovom trenutku, možda ćete shvatiti zašto su riječi  Syrian Refugee Crisis  jednako poražavajuće kao  Pray For Paris.  Vrijeme  je da se molimo za čovječanstvo. Vrijeme  je da  sva mjesta učinimo voljenim.  Vrijeme je da se molimo za svijet.  (Karuna Ezara Parikh)

pray for the world

Čudo pčelinog sporazumjevanja
by

Čudo pčelinog sporazumjevanja

Sporazumjevanje je jedno od najimpresivnijih čuda u pčelinjoj zajednici. Osim čovjeka, jedino pčela ima sposobnost da koristi jezik simbola. Medonosna pčela koristi precizan jezik simbola da bi članicama svoje kolonije pokazala gdje se nalazi izvor nektara i polena koji je upravo otkrila.
Karl Riter fon frišDavne 1923. godine, naučnik Karl Riter fon Friš, etolog (naučnik koji proučava ponašanje životinja), sjedio je na livadi i posmatrao svoje pčele u providnoj košnici. Cilj ovog njegovog originalnog eksperimenta bio je, kako je naglasio u svom govoru prilikom dodjele Nobelove nagrade, da dokaže da pčele vide boje.
– Da li ima smisla da cvijeće postoji u toliko različitih boja, ako su pčele koje ga oprašuju i hrane se njime slijepe za boje? – pitao se.
Tokom mnogobrojnih dana provedenih na livadi, Fon Friš je, međutim, otkrio mnogo više od toga kako svijet žutih suncokreta i ljubičastih cvjetova lavande izgleda u pčelinjim očima: dešifrovao je jezik ovih izuzetnih vrednih insekata.
Kada pčela pronađe izvor nektara i polena, vraća se u pčelinjak sa novostima. Kako ona “govori” drugim pčelama gdje se može naći cveće?
ples-pcelaNaučnici su otkrili da pčela, da bi saopštila informacije drugim pčelama, izvodi naročit ples u kojem “mrda” svojim stomakom! Ona se preko lica saća kreće tako da obrazuje sliku broja osam. Zapanjujuća stvar je u tome da uglovi plesa na vertikalnom saću predstavljaju horizontalan smjer izvora hrane u odnosu na pravac sunca.
Ali to nije sve.
Broj plesova po minuti ukazuje na udaljenost polja. Iznenađujuće je, međutim, da je taj broj u obrnutoj srazmeri sa rastojanjem: što je polje udaljenije, manji je broj “mrdanja”. Na primer, ako pčela izvede 10 ciklusa u 15 sekundi, polje sa cvijećem je udaljeno 100 metara. Ako se pčela sporije kreće, npr. 2 ciklusa u 15 sekundi, cvijeće je udaljeno oko 6 km. Otkriveno je da ovaj odnos prema rastojanju nije linearan – već logaritamski!
Kako pčela nauči da poveže ugao Sunca sa plesom?
Neki naučnici su sumnjali da pčela ima sposobnost tako precizne orijentacije u prostoru. Onda su počeli da proučavaju ples – i da sami na osnovu informacija pronalaze cvijeće. Jednom kada su “provalili šifru”, svaki put su bili u stanju da pronađu polje sa cvijećem!

Jedan naučnik je otišao tako daleko da je nabrojao aparate koji bi nam bili neophodni da bismo se opremili kao ovo malo biće. Pčela u svom telu poseduje sistem za navigaciju i navođenje, posjeduje unutrašnji sat, senzor na principu polarizovane svetlosti, kompjuter za izračunavanje ugla sunca, instrument za mjerenje prave vertikale, indikator pravca i brzine vjetra, trigonometrijski računar i tabele, indikator brzine kretanja u odnosu na zemlju…
Naravno, ta brojna sofisticirana oprema ugrađena u tijelo pčele, postojala je i dok su mikročipovi još bili daleka budućnost. (Iz knjige “Medonosna pčela”, Tomislav Terzin)

Nastaviće se..