Close

+387 63 751 107 bozidar.mihajlovic@letsdoit.ba

Isus i materijalizam
by

Isus i materijalizam

Lijek za bolest pohlepe i materijalizma se zove disciplina jednostavnosti. Preovlađujući stav ljudi je da je Biblija dvosmislena i nejasna u pogledu ekonomskih pitanja. Često se smatra da je naš stav prema bogastvu individualna stvar i da je biblijsko učenje po ovom pitanju stvar lične interpretacije. Mnogi smatraju da se Isus nije bavio praktičnim ekonomskim pitanjima. Nijedno ozbiljno čitanje Biblije ne može da potvrdi takav stav. Biblijski nalozi protiv eksploatacije siromašnih i gomilanja bogatstva su jasni i nedvosmisleni. Biblija upućuje izazov skoro svakoj ekonomskoj vrijednosti savremenog društva. Na primjer, Stari Zavjet prigovara popularnom pojmu o apsolutnom pravu na privatnu svojinu. Zemlja pripada Bogu, kaže Biblija, i zato se ne može posjedovati trajno. Starozavjetni zakon o oprosnoj godini nalaže da se sva zemlja vrati njenom originalnom vlasniku. Ovaj zakon je štitio pravilnu raspodjelu dobara. Ovako radikalan pristup ekonimiji predstavlja prst u oko svim savremenim ekonomskim principima. Da su Izraelci vjerno poštovali Oprosnu godinu, to bi bio smrtni udarac stalnom problemu da se bogati još više bogate a siromašni još više osiromašuju. Biblija se stalno i odlučno bori protiv unutrašnjeg duha privrženosti bogatstvu. “Kad raste bogatstvo ne dajte da vam srce prione za nj.” – kaže psalmista (Ps. 62:10) Deseta zapovijest protivi se lakomstvu, unutrašnjoj žudnji za posjedovanjem, koja vodi u krađu i ugnjetavanje. Mudri Solomun je svhatio da “ko se uzda u bogatstvo svoje, propašće” (Priče 11:28) Isus je objavio rat materijalizmu svog vremena. Aramejska riječ za bogatstvo je “mamona” i Isus je proglašava Božjim rivalom. “Nikakav pak sluga ne moža dva gospodara služiti; jer ili će na jednoga mrziti a drugoga ljubiti ili će jednoga voljet a za drugog ne mariti. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.” (Luka 16:13) On često i nedvosmisleno govori o ekonomskim pitanjima. On kaže: “Blago vama koji ste siromašni jer je vaš carstvo Božje i teško vama koji ste bogati jer ste već primili svoju utjehu.” On grafički opisuje kako je bogatašu teško da uđe u carstvo Božje, poredeći to sa prolaskom kamile kroz iglene uši. On je vidio vlast koju bogatstvo ima nad čovjekom. “Gdje je vaše blago ondje će biti i vaše srce”. Zato je i zapovjedio svojim sljedbenicima: “Ne sabirajte sebi blaga na zemlji” (Matej 6: 21, 19) Isus je pozvao bogatog mladića da se otarasi svog imetka ako želi Carstvo Božje. On savjetuje one koji žele da pronađu Boga: “Prodajte što imate i dajte milostinju, načinite sebi torbe koje se neće pohabati i novčanik koji se nikad neće isprazniti, na nebesima.” (Luka 12: 23) Ispričao je priču o bogatom seljaku čiji je život bio posvećen gomilanju novca – mi bismo ga danas nazvali ekonomičnim – Isus ga je nazvao bezumnikom. (Luka 12: 16-21) On poziva sve koji žele da ga slijede da vode radostan život bezbrižne ravnodušnosti prema imovini: “A svakom koji ište u tebe podaj, i koji tvoje uzme ne išti.” (Luka 6:30) Isus govori o ekonomiji više nego o bilo kom drugom društvenom problemu. Ukoliko, u znatno jednostavnijem društvu, Isus stavlja toliki akcenat da duhovnu opasnost bogatstva, koliko tek mi koji živimo u totalno materijalističkom društvu treba da ozbiljnije shvatimo njegove opomene. Poslanice se bave istim pitanjem. Pavle kaže: “A koji hoće da se obagate, oni upadaju u napasti i zamke i mnoge lude škodljive želje, koje potapaju čovjeka u propast i pogibao.” (1 Tim. 6:9) Ovim ne želim da kažem da nas Bog poziva u siromaštvo i asketizam.  On želi da imamo odgovarajuću materijalnu zaradu. On nas u stvari poziva na jednostavnost koja se prije svega odnosi na unutrašnji stav. (nastaviće se)

0 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *