Close

+387 63 751 107 bozidar.mihajlovic@letsdoit.ba

Putovanje u sigurnoj zoni
by

Putovanje u sigurnoj zoni

Ne samo da je Svemirski brod Zemlja na pravoj udaljenosti od Sunca kako bi imao umjerenu klimu, već je i njegov sunčev sistem u izvrsnom susjedstvu zvijezda. On leži između dva spiralna kraka galaksije Mliječni Put, daleko od opasnog galaktičkog jezgra i nalazi se u onome što astronomi zovu „sigurna zona“.
„Svakako, naš tip galaksije je najbolji za naseljivost“, objašnjava Đulijermo Gonzales, „jer obezbjeđuje sigurne zone. A desilo se da je Zemlja smještena baš u jednoj sigurnoj zoni, zbog čega je bilo moguće da život ovdje cvjeta…
Mjesta sa aktivnim nastankom zvijezda su veoma opasna, jer tamo imate eksplozije supernova prilično često. U našoj galaksiji, ta opasna mjesta su prvenstveno u spiralnim kracima, gdje su takođe opasni džinovski oblaci molekula. No, na sreću, desilo se da smo mi sigurno smješteni između Strijelčevog i Persejevog spiralnog kraka“ (citirao Strobel, p.169).
Ova čista zona je dobra osmatračnica za gledanje cijele naše galaksije i ostatka svemira – još nešto što pokazuje kako je naš istraživački brod podešen za kosmička otkrića.

Postavljanje nekih teških pitanja

Možemo dosta toga da naučimo iz istraživanja svemira kroz teleskope ili posmatranja života kroz mikroskop, ali čak i sa najboljim naučnim instrumentima nikada nećemo naći konačnu svrhu zašto putujemo kroz svemir ili kakav je smisao našeg postojanja.
Sve što možemo zaključiti iz preciznih prirodnih zakona i fino podešenih karakteristika naše planete je da je Zemlja optimalno dizajnirana za život i za naučno razumijevanje. Čak i skeptični astrofizičar kao što je Stiven Hoking priznaje toliko kada je u pitanju život. „Viler je saglasan sa Hokingom i Karterom“, piše Džon Boslou, „da je naš svemir jedinstveno fino podešen da proizvede život, čak i ako je to u jednom malom, izgubljenom uglu“ (Stephen Hawking’s Universe, 1985, p.125).
Nakon sagledavanja astronomskih i bioloških dokaza, biohemičar Majkl Denton dolazi do ovog zaključka: „Četiri vijeka nakon naučne revolucije nauka nije dala nikakav značajan dokaz da je bilo kakav drugi život moguć… Naučna istraživanja nisu našla nikakav predznak života, ni trunku dokaza da nešto drugo osim nas ili života našeg tipa kakav postoji na Zemlji.
„Upravo suprotno, nauka je otkrila svemir koji je markiran u svakom uglu, rascijepan u svakom malom detalju, sa nadmoćnim i svuda prisutnim biocentričnim [sa životom u središtu] i antropocentričnim [sa čovjekom u središtu] dizajnom“ (Nature’s Destiny: How the Laws of Biology Reveal Purpose in the Universe, 1998., p.380).
Eto nas dakle, putujemo ovim svemirskim brodom zvanim Zemlja, i sve što možemo vidjeti oko nas je pažljivo dizajnirano i kalibrisano da podrži naše postojanje. Nije čudo da izvještaj o stvaranju iz knjige Postanak ovako sumira Božje djelo: „Tada pogleda Bog sve što je stvorio, i gle, dobro bješe veoma“ (1. Mojsijeva 1,31).

 

 

0 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *