Close

+387 63 751 107 bozidar.mihajlovic@letsdoit.ba

Tag Archive for: pčela

Plemenito oružje pčele
by

Plemenito oružje pčele

Pčele su opremljene i oružjima pomoću kojih brane plodove svog rada. Glavno oružje pčele je žaoka koja služi isključivo za odbranu. Žaoka pčele ima sa svake strane 10 zubaca usmjerenih unatrag. Narezana je kao strijela ili harpun i zbog toga ne može lako da se izvuče iz kože.

beestingstack4b-s600x600

Kao i svi ostali detalji pčeline anatomije, žaoka je fascinantna u svojoj kompleksnosti i efikasnosti.  To je istovremeno mač koji ima svoje korice, nož skakavac čija je oštrica sakrivena u unutrašnjosti pčelinog stomaka, harpun sa zubcima i moćan špric koji upumpava otrov u ranu agresora. Sem toga, aktivirana žaoka oslobađa koktel isparljivih hemijskih signala koji alarmira ostale pčele.

 

 

 

 

Pčelinji otrov je složena mješavina čije različite komponente imaju različito dejstvo na različite agresore i za svakog se nađe ponešto efikasno.  Komponente otrova počinju da se sintetišu u prvim sedmicama života, dok je pčela zaposlena na zadacima za koje joj oružje nije potrebno (briga o larvama i izgradnja saća). Zahvaljujući “razmišljanju unaprijed” radilica je potpuno naoružana upravo u vrijeme kada češće izlazi iz košnice i kada prispje vrijeme za stražu na ulazu. Otrov je najjači oko četvrte sedmice života, u početku sakupljačke karijere, da bi slabio kako se pčela približava kraju životnog vijeka. Intenzitet proizvodnje otrova u tijelu pčele je dinamičan i usklađen sa zahtjevima obavljanja različitih zaduženja. Otrkivena je čak i sezonska  dinamika u količini prozvodnje otrova. Pčele koje se legu početkom juna mjeseca imaju znatno jači otrov od pčela iste starosti koje se legu krajem avgusta. To je još jedan primjer da se pčelinje društvo ponaša kao jedan superorganizam. Kao što proizvodnja otrova u jednoj pčeli doživljava svoj maksimum početkom sakupljačke aktivnosti, a jenjava na kraju životnog vijeka, tako na nivou čitavog društva otrov biva jači na početku sezone a slabi sa približavanjem hladnog vremena i faze mirovanja. Kako žlijezde pčele znaju koje je doba godine?

Hemijski signali koji isparavaju iz aktivirane žaoke daju ostalim pčelama začuđujuće kompleksnu informaciju o tome kako treba da postupe na znak uzbune. Mi ljudi koristimo pisana uputstva pored požarnih stepenica koja objašnjavaju kako se ponašati u slučaju uzbune. Međutim, kada se nešto stvarno dogodi skoro niko nije dovoljno priseban da čita uputstva. Pčele su u tom poglede naprednije od nas. Zvuk sirene nas samo upozorava na opasnost ali nam ne govori kako treba da se ponašamo. S druge strane, pčelin hemijski signal za uzbunu nosi detaljne informacije  koje automatski usmjeravaju ponašanje cijelog društva na potpuno svrsishodan i efikasan način.

Mi ljudi koristimo oružja da napadamo, krademo i pljačkamo dok pčela svoje oružje koristi samo u plemenite svrhe. Kada ubode žaoku pčela je osuđena na smrt i to u teškim mukama. Zbog čega onda pčela koristi žaoku ako od toga nema nikakve koristi? Ona žrtvuje svoj život da bi odbranila zajednicu i ono što čitava zajednica stvara. Koliko ovakvih primjera možete naći u ljudskom društvu?

Čudo pčelinog oka
by

Čudo pčelinog oka

Niko sa sigurnošću ne zna koliko pčela ima očiju. Ono što se vidi na prvi pogled su dva velika oka. Međutim, mikroskop nam otkriva da svako pčelinje oko sadrži u sebi 5500 malih očiju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dakle u dva velika oka smješteno je skoro 11 000 pojedinačnih očiju. Svako oko ima svoje sočivo, staklasto tijelo, mrežnjaču…
Pčeline oči, zahvaljujući svojoj mozaičnoj građi mogu da vide polarizovanu svjetlost i da odrede osu njene polarizacije. To čulo je nama ljudima potpuno strano iako smo izumjeli polarizatore pomoću kojih možemo da polarizujemo i detektujemo polarizovanu svjetlost.

Pod uticajem sunčeve ultraljubičaste svjetlosti latice mnogih vrsta cvijeća fluoresciraju. Naše oko ne može da raspoznaje ove fluoroscentne boje dok šareno cvijeće za pčelu izgleda kao svijtleće reklame. Svijet je za pčelu mnogo uzbudljivije i ljepše mjesto nego za nas. Ovaj predivan svijet nije lijep samo radi nas, on je u nekim svojim aspektima lijep samo radi pčele.  (Dr Tomislav Terzin, Medonosna pčela)

fluorescent-flowers-wallpaper

Pčela mini avion
by

Pčela mini avion

avion novoNeki istraživači posmatraju pčelu kao minijaturni avion. Uporedićemo njene letačke performanse sa pravim avionima. Najbolji teretni avioni nose ukupan teret koji iznosi do 45%, težine aviona, uključujući težinu goriva. To je rezultat truda vrhunskih inžinjera. Pčela tokom letenja zamahne krilima 210-260  puta u sekundi kada nosi tovar i može da leti sa teretom koji iznosi 80% njene tjelesne težine. Na kratko je u stanju da u vazduh podigne teret koji dva puta premašuje težinu njenog tijela. Pčela bez problema može da leti nekoliko kilometara noseći u voljci (proširenje jednjaka koje služi za skladištenje hrane) teret nektara težak 50% njene težine. Ako uzmemo da pod teretom leti samo dva kilometra a dužina njenog tijela je oko 2 cm, to bi bilo proporcionalno dužini maršute od 2000 km za avion dug 20m. Pčele su sposobne da rutinski donose u košnicu polen i nektar sakupljen na udaljenosti od čak 8 km od košnice. Ekvivalent za pomenuti avion bi bio 8000 km što je za pčelu kao da prevaljuje razdaljinu između Evrope i Amerike.

Radilica koja je prosječno napnjena gorivom (medom) nosi u svojoj voljci oko 30 mg meda koji sadrži oko 20 mg šećera. Ta miligranska količina šećera je pčeli dovoljna za 60 km neprekidnog leta. U našem poređenju sa avionom, to je proporcionalno dometu od 60 000 km (skoro jedan i po krug oko Zemljinog ekvatora) bez dodatnog punjenja goriva. Veći putnički avioni imaju maksimalan domet oko 10 000 km. To znači da su proporcionalno 6-20 puta manjeg dometa nego pčela.

Pčela leti prosječnom brzinom od 24km/h. To proporcionalno odgovara brzini od 24 000 km/h za avion dug 20 m.

 boeing_747_8_intercontinental-airplane_Wallpapers_mediumDrugim riječima, avion koji bi se mjerio sa letačkim sposobnostima pčele trebalo bi da prevali pomenti put izmađeu Evrope i Amerike za 20 minuta.  Teretni interkontinentalni avioni (dužine 70 m i brzine oko 500km/h) su puževi u poređenju sa brzinom leta natovarene pčele koja se proprocionalno kreće 168 puta brže, noseći proprocionalno 10-15% veći teret.

(Tomislav Terzin, Medonosna pčela, str. 34-35)

 

 

by

Pčela čudo prirode

Honey_bee_(Apis_mellifera)Posljednjih dana sam fasciniran svijetom pčela i želim sa vama da podijelim oduševljenje knjigom “Medonosna pčela”, doktora Tomislava Terzina.

 U školi su nas učili da su sisari jedine životinje obrasle krznom a da je ptice lako prepoznati po tome što samo na njima raste perje i paperje… Pčela ima krzno, a nije sisar, obrasla je paperjem, a nije ptica…

Noge insekta su remek djelo robotike…Svi insekti pa i pčele imaju tri para nogu. Svaka noga se sastoji od pet pokretno zglobljenih članaka…međutim pčeline noge su nešto posebno. Nalik na švajcarski nožić koji je prepun nožić smanjenraznih minijaturnih alatki, radilica na svojim nožicama ima čak 14 različitih alatki. Svaka alatka je parna i nalazi se na odgovarajućoj lijevoj i desnoj nozi, a pet alatki smještenih na stopalu su prisutne na svih šest nogu…tako da je ukupan broj alatki na pčelinjim nogama zapravo 54. Ovo su alatke kod pčele radilice: 1. par kandžica, 2. pločica sa kratkim bodljama – kopačka, 3. jastučić za prijanjanje ili pijavka, 4. pločica sa dugim povijenim kukama, 5. četvorostruki niz krampona, 6. čistač za antene, 7. češljevi za čišćenje očiju, 8. češalj za polen, 9. češalj za krila, 10. ostruge, 11. češljevi za tijelo, 12. košarice za polen, 13. grabulja za polen, 14. presa za polen.”                                                                   ( Tomislav Terzin, Medonosna pčela, str. 16-19.)